EN
DE
SL
SSD disk koristi tip memorije pod nazivom NAND flash memorija, koja je slična radnoj memoriji. Međutim, za razliku od RAM-a, koji se briše kada se računalo isključi, podaci u SSD disku ostaju pohranjeni i nakon gubitka napajanja. SSD diskovi za komunikaciju s računalom koriste isto SATA sučelje kao i tvrdi diskovi, što olakšava ugradnju i zamjenu sporijih mehaničkih diskova.
SSD disk za razliku od tvrdog diska ne sadrži mehaničke dijelove (glavu za čitanje/pisanje, ploče, aktuator itd.) što mu je velika prednost. Solid state disk (SSD) je brži od konvencionalnog tvrdog diska (HDD), kompaktniji, nema pokretne dijelove, imun je na magnetska polja i može podnijeti više udaraca i vibracija u odnosu na uobičajene magnetske diskove.
Ako ste nadogradili računalo SSD-om, bez sumnje ste odmah vidjeli prednosti naspram klasičnog HDD-a. Računalo se pokrenulo za manje vremena, aplikacije se brže učitavaju, a čak i kada vam je ponestalo radne memorije, sve je radilo puno brže.
Vrste SSD diskova i njihovo trošenje
Postoji nekoliko različitih vrsta SSD diskova, a napredak u tehnologiji nastavlja se ubrzanim tempom. Općenito, SSD diskovi se temelje na četiri različite NAND ćelijske tehnologije:
- SLC (Single Level Cell) - jedan bit po ćeliji
- MLC (Multi-Level Cell) - dva bita po ćeliji
- TLC (Triple Level Cell) - tri bita po ćeliji
- QLC (Quad Level Cell) - četiri bita po ćeliji
Što je više bita po ćeliji to je veći kapacitet NAND čipa. Međutim, postoji i nedostatak: dodavanje više bita ćelijama smanjuje njihovu pouzdanost, trajnost i performanse. Prilično je lako odrediti stanje SLC ćelije (prazno / puno), dok je teže učiniti isto za MLC ćelije. Nadalje, TLC ćeliji je potrebno četiri puta više vremena za pisanje i 2,5 puta više vremena za čitanje nego SLC ćeliji. Pored toga, pohranjivanje više bita po ćeliji također znači ubrzano trošenje NAND memorije.
Budući je stanje NAND ćelije predstavljeno brojem elektrona na vratima, čak i nekoliko elektrona može napraviti razliku između jednog i drugog stanja. U SLC ćelijama problem je manje izražen jer postoje samo dva stanja koja se mogu prepoznati, ali u TLC a pogotovo u QLC ćelijama je problem ozbiljniji jer postoji 8 odnosno 16 različitih stanja. Štoviše, razvoj proizvodnje znači da je trošenje ćelija sve brže a time i vijek trajanja SSD diska kraći, ćelije su više izložene gubitku podataka jer u manjoj mjeri mogu sačuvati električni naboj.
Koliko je pouzdan SSD disk?
Općenito, SSD je izdržljiviji od tvrdog diska u ekstremnim i otežanim uvjetima jer nema pokretne dijelove. SSD diskovi su puno otporniji na slučajne padove i druge udarce, vibracije, ekstremne temperature i magnetska polja od HDD-a. Tomu dodajte njihovu malu težinu, veličinu i manju potrošnju energije pa je jasno zašto su odlično rješenje za prijenosna računala.
NAND memorijske ćelije mogu se upisivati i brisati samo ograničeni broj puta. To se mjeri u P/E ciklusima, što znači programmed and erased.
P/E ciklusi su važni za mjerenje pouzdanosti SSD-a, ali postoje i drugi faktori koje je također važno uzeti u obzir poput TBW (zapisani terabajti) i MTBF (prosječno vrijeme prije kvara).
Proizvođači SSD-a navedu ove specifikacije za svoje proizvode i one vam mogu pomoći odrediti koliko dugo možete očekivati da će SSD disk trajati.
P/E ciklus – je slijed događaja u kojima se podaci zapisuju u ćeliju NAND memorije, zatim brišu i ponovo upisuju. Koliko P/E ciklusa koji SSD može izdržati, ovisi o tehnologiji izrade NAND memorije - negdje između 500 do 100 000 P/E ciklusa.
TBW - Zapisani terabajti, ukupna je količina podataka koja se može zapisati na SSD prije nego što ćelije izgube svoja svojstva. Primjer TBW specifikacije za popularni Samsung 860 EVO SSD: 150 TBW za model 250 GB, 300 TBW za model 500 GB, 600 TBW za 1 TB model, 1200 TBW za 2 TB i 2400 TBW za 4 TB.
MTBF (prosječno vrijeme prije kvara) - je mjera pouzdanosti proizvoda ili komponente tijekom očekivanog vijeka trajanja. Za većinu komponenti mjera je tipično u tisućama ili čak desecima tisuća sati između kvarova.
Kako produžiti vijek trajanja SSD diska?
Izbjegavajte defragmentaciju
Nema potrebe za korištenjem programa defrag za smanjenje fragmentacije podataka na SSD-u. Ova se operacija koristi na tradicionalnim tvrdim diskovima za smanjenje pokreta (i vremena) koje glave moraju napraviti za pristup raznim fragmentima (dijelovima) datoteke. No na SSD-u sve memorijske ćelije imaju isto vrijeme pristupa i defragmentacija je nepotrebna pa čak i štetna.
Omogućite opciju TRIM u operativnom sustavu
Većina SSD diskova ima integriranu funkciju zvanu garbage-collection (GC) koja memorijske ćelije priprema za primanje novih podataka. Naredba TRIM u mnogim modernim operativnim sustavima čini GC učinkovitijom. Pomoću naredbe TRIM operativni sustav obavještava SSD kada su podaci označeni kao spremni za brisanje ili kao neispravni i operativni sustav šalje ovu naredbu SSD disku svaki put kad izbrišete datoteku. Provjerite podržava li vaš operativni sustav naredbu TRIM i provjerite je li TRIM aktivan. Zbog ove opcije šanse za povrat izbrisanih podataka sa SSD diska su puno manje nego kod tvrdog diska.
SSD disk cijena?
SSD diskovi postaju dostupniji u sve većim kapacitetima dok njihova cijena opada. Trenutačno (studeni 2019.) u trgovinama s računalnom opremom možemo pronaći SSD diskove kapaciteta od 120GB pa sve do 4TB i to po cijenama od kojih nećete pasti u nesvijest. Cijena SSD diska od 500 GB sada se kreće od 500kn, a cijena SSD diska od 1 TB od pristupačnih 900kn. Kome je potreban veći kapacitet i brzina, SSD od 2 TB sada možemo naći po cijeni od 1900kn.
Treba li raditi sigurnosnu kopiju (backup) SSD diska?
Kao tvrtka kojoj je primarna djelatnost spašavanje podataka (data recovery) naš odgovor već znate - da, naravno. Uvijek preporučujemo da, bez obzira koji medij za pohranu podataka koristite, uvijek imate rezervnu kopiju svojih podataka. Čak i ako je disk pouzdan i u dobrom stanju, neće Vam biti od koristi ako netko ukrade računalo, izgori u požaru ili nastrada u nekoj prirodnoj katastrofi.
